Pocetna Strana
OSLOBODJENJE COVJECANSTVA
MAP
Uvod Ermacizma
Esej Jedine Istine
Svemir u Covjeku
Nacela Danasnjice
Spoznaje XXI vijeka
Duhovna Pomoc
VJEZBE - Ermacizam
Licnost i Osobnost
Test cijelog Bica
Pomocne Vjezbe
Anatomija Duse
Uzdizanje Duse
Gurdjijev
Vijesti i Noviteti
Download
Pitanja I Odgovori
Upozorenje
Posledice Nemara
Linkovi za posjetiti
Projekat 1
Kontakt
e-mail me


  


 

Create your own banner at mybannermaker.com!


Vrhunske vjezbe i metode koje nam pomazu na Putu duhovnosti

 

Prva metoda

Poznavanje sebe jedno je od najviših mjerila razvijene duhovne inteligencije, ali i jedna od stvari kojima naša duhovno nerazvijena kultura pridaje najmanje važnosti. Od časa kad krenemo u školu uče nas da se okrećemo prema van a ne prema unutra, da se usredotočimo na činjenice i praktične probleme vanjskog svijeta, da se usmjerimo na ciljeve. Zapadnjački model obrazovanja ne potiče razmišljanje o sebi, o unutrašnjem životu i motivima. Ništa nas ne hrabri da pustimo mašti na volju. Kako su opće prihvaćene, tradicionalne religije takoreći na izdisaju, malo što nas nuka da razmislimo u što vjerujemo i koje su nam vrijednosti. Osjećamo se nelagodno suočeni s neispunjenim vremenom ili tišinom. Ispunjavamo vrijeme stalnom aktivnošću, makar samo gledali televiziju, a tišinu bilo kakvom bukom. Da bi se podigla razina SQ-a neophodno je bolje upoznati sebe. Prvi korak je osvijestiti taj problem, postati svjestan toga kako malo znam o sebi. A onda se valja posvetiti nekim jednostavnim svakodnevnim vježbama koje će poboljšati komunikaciju sa samim sobom. To može uključivati:

•meditaciju, koju je moguće naučiti iz mnogih, lako dostupnih izvora

 • čitanje pjesme, ili nekoliko stranica knjige koja vas zanima, te razmisliti zašto vas privlači

• šetnju po prirodi - da bismo skrenuli misli s užurbanih, k cilju usmjerenih aktivnosti i »isključili se«, tako da nam ostane prostora za razmišljanje

• istinsko slušanje glazbe i razmišljanje o mentalnim i emocionalnim asocijacijama koje ona u nama budi

• istinsko obraćanje pozornosti na neki prizor ili događaj tijekom dana, da bismo kasnije razmislili o njemu, tražeći tananije nijanse i veze

• vođenje dnevnika u koji ćete zapisivati ne samo dnevne događaje već i to kako ste reagirali na njih i zašto

 • zapisivanje svojih snova i razmišljanje o njima

 • na kraju dana, u mislima prijeđite cijeli dan. Koje su me stvari najviše pogodile ili najviše djelovale na mene? U čemu sam osobito uživao? Zbog čega mi je žao? Kako je taj dan mogao biti drugačiji? U kom smislu sam se mogla drugačije ponašati ili osjećati i kakve bi to posljedice imalo? Središnji dio svijesti o sebi uključuje otkrivanje granica vlastitog područja ugode.

Drugim riječima, treba se upitati: gdje su mi granice? Gdje je ona točka na samom rubu mojih osobnih ili poslovnih odnosa i aktivnosti u kojoj moram nadići sebe, u kojoj osjećam izazov? Upravo ta rubna točka je točka rasta, točka preobražaja. Naša duhovno nerazvijena kultura rijetko nas tjera da se suočimo sa svojim granicama, naprotiv, ona nas uljuljava u već spremne razbibrige i laka rješenja. Koja bi opcija u određenom slučaju bila najteža?Moramo si naučiti postavljati pitanja: Što bih naučila ili postigla da se odlučim za najtežu mogućnost? Je li mi za to potrebna veća disciplina, više požrtvovnosti, manje sebičnosti, više predanosti? Što mepriječi da se upustim u taj napor?

----------------------------------------------------------------------------------

KAKO SE ODAZVATI

SVOME DUBOKOM SEBSTVU

U svakom od nas postoji duboko sebstvo, usidreno u sveukupnost Svemira, čiji su začeci u čovjekovoj potrebi za smislom, vizijom, vrijednostima. Visoko razvijena SQ (duhovna inteligencija) zahtijeva svjesno služenje dubokom sebstvu. Nije uvijek moguće sagledati svoje dublje slojeve, osjetiti što me stvarno, duboko motivira, znati koje su moje stvarne vrijednosti. Naša duhovno tupa kultura ne potiče i ne hrani takvu duboku osobnu spoznaju i malo je mitova ili duboko usađenih, kolektivnih vrijednsoti koje hrane asocijativni, srednji sloj sebstva. Suvremeno kolektivno nesvjesno odaziva se zvukovima reklama, seksu i nasilju kao trenutačnom zadovoljenju. Malo je onih koje nadahnjuje živa duhovna vizija koja životu daje dublji, širi kontekst u koji je usidreno središte sebstva, lisenog svih negativnosti! Pa ipak, duboko sebstvo postoji u nama. Bili mi toga svjesni ili ne, hranili ga ili puštali da gladuje, ono postoji i čini nas onim što zapravo jesmo. Povremeno izbije na površinu u rijetkim trenucima ljubavi ili bliskosti, radosti ili čuđenja, u trenucima najveće tuge ili kad smo suočeni sa svojim najgorim strahovima. Čak i kad ga ne osjećamo u sebi, razmišljajući o svojstvima ili postupcima drugih, u životu ili u nekoj priči, osvještavamo potencijale ljudskog i učimo o svom vlastitom dubokom sebstvu. Postanimo Svjesni sebe i svega oko nas i uocimo jedinstvo i ono sto je zajednicko za sve i svakoga, a to je jedino i istinito i stvarno i postojano! Sve je jedno i jedno je sve!

---------------------------------------------------------------------------------------------------

Kad živimo svoj vlastiti, ili u nekoj mjeri sve duhovne puteve prema središtu i od njega, visok SQ ili prosvjetljenje koje na taj način stječemo upućuje nas na nepojmljivu draž svakodnevnog. Zen budizam poznaje izreku: »Prije nego što sam se prosvijetlio, cijepao sam drva i teglio vodu. Nakon što sam se prosvijetlio, cijepam drva i teglim vodu.« Time se ne želi reći da prosvjetljenje ne donosi napredak i preobrazbu, naprotiv, istinska preobrazba vraća nas tamo odakle smo pošli, samo što to sada živimo potpuno prisutni i svjesni, da postanemo jedno sa svime i samim sobom, da se oslobodimo strahova i besmisla, a to donosi produhovljenje! Sve drugacije je fanatizam i zabluda!

---------------------------------------------------------------------------------------------------

U svom Priručniku Zen budizma (A Manual of Zen Buddhism), D. T. Suzuki donosi reprodukcije 10 originalnih kineskih crteža iz dvanaestog stoljeća, prema kasnijoj verziji iz petnaestog stoljeća, te uz njih kratke pjesme koje ilustriraju na što mislim kad govorim o spirali postojanja i o tome kako zen shvaća prosvjetljenje. I one se koriste alegorijom o čovjeku koji kroti govedo. U »Little Gidding«, iz Četiri kvarteta, T. S. Eliot izražava istu spiralu postojanja i značenje slika o pripitomljavanju goveda:

Nećemo prestati tragati

A na kraju svega našeg traganja

Stići ćemo odakle smo i pošli

I prvi put vidjeti to mjesto.

Kroz nepoznata vrtna vrata, na pragu prisjećanja

Kad posljednje što nam valja otkriti od zemlje

Bude ono sa samog početka;

Na izvoru najduže rijeke

Glas skrovitog slapa

I djeca na jabukovu stablu

Nepoznata, zato što ih ni tražili nismo

Al' čujemo im glas, napola čujemo, u tišini

Između dva morska vala.

Hitro sada, ovdje, sada, uvijek -

Stanje nepomućene jednostavnosti

(za koje valja platiti ni više ni manje nego sve)

I sve će biti dobro

Baš sve će biti dobro

Kad se plameni jezici uviju

U petlju vatrene krune

I vatra i ruža budu jedno.

Svi putevi vode prema središtu i od njega. Slijediti ih predstavlja potragu, ali završetak potrage predstavlja čin predaje. Čak i čežnje za prosvjetljenjem na koncu nestaje. Ovo nije neka metoda, ali moze da vam posluzi kao smjernica koju bi vam i sam Guru ispricao i dao!

---------------------------------------------------------------------------------------------------

Za razliku od IQ-a, koji je linearan, logičan i racionalan, duhovna se inteligencija ne može mjeriti. Svrha pitanja koja ovdje iznosimo jest da vas navedu na razmišljanje. Organizirana su u sedam odsječaka, po jedan za svaki tip osobnosti, i sedmi koji otkriva koliko ste se približili energijama središta - boga i bozanstva. Pretpostavlja se da ste ispunili upitnik na djelu sajta pod nazivom Uspinjanje Duse! Kao što smo tamo vidjeli, uglavnom svatko je mješavina barem tri tipa osobnosti tj. ega. Slično je i s ovim upitnikom u kojem će svatko pronaći barem tri duhovna puta značajna za njega. Kako god bilo, u jednom je danu najbolje poraditi na pitanjima vezanim za jedan put, ostavljajući si vremena za razmišljanje. Za svaki duhovni put ili tip osobnosti postoje četiri skupine pitanja. Ona se odnose na:

• opći pregled iskustava važnih za vas     • uobičajene prepreke pri napredovanju       • neke moguće oblike budućeg napredovanja     • neke transpersonalne (ono strane) ili opće prihvaćene duhovne aspekte svakog određenog puta

Ne treba ni napominjati da su ova pitanja, iako će vas potaknuti na mnoga razmišljanja, samo zagrebla površinu nečega što se može pretvoriti u doživotno putovanje.

PUT 1: DUŽNOST

1. Kojim ste skupinama rado pripadali u svome životu? Obitelji?Prijateljima? Kolegama na poslu? Susjedima? Naciji? Etničkoj grupi? Nijednoj?

2. Od koje od ovih grupa ste se otuđili, ako jeste? Zašto? Jesu li vam u vezi s tim ostali negativni osjećaji? Neslaganje? Kakav traumatičan događaj? Osjećaj krivice? Osjećate li se još uvijek vezani nekim pravilima ili običajima te skupine? Ako je tako, zašto?

3. Postoji li ijedna grupa kojoj biste voljeli potpunije pripadati? Bi li to bilo praktično?

4. Koji je sada vaš moralni kod? Odakle on proizlazi? U kojoj mjeri ga se pridržavate? Jeste li razmišljali o promjeni u nekoj od svojih grupa koja bi mogla biti blagotvorna za sve (ili gotovo sve) članove? Jeste li što poduzeli u vezi toga? Jeste li u posljednjih godinu dana donijeli ijednu važnu odluku i održali je?

PUT 2: BRIŽNOST

1. Postoji li u ovom trenutku (ili je postojao u prošlosti) iko kome biste rado dali više nego što primate? Postoji li iko (sada ili u prošlosti) od koga rado primate više nego što dajete?

2. Postoji li iko koga trenutačno zapostavljate, nanosite mu bol ili kome nešto zamjerate? Zašto? Jeste li donijeli ikakve pozitivne ili negativne odluke u vezi s tim?

3. Postoji li iko (ili je postojao u prošlosti) kome želite ili ste željeli pomoći, ali ne možete? Kako se osjećate u pogledu toga? Jeste li u stanju imati za bliskog prijatelja nekoga kome nije potrebna vaša pomoć ili vaš savjet? Možete li u bliskom odnosu biti otvoreni i iskreni o stvarima o kojima je teško govoriti?

4. Drže li ljudi da je s vama lako razgovarati? Pomognete li katkad nekome tko to zatraži od vas, čak iako je on izvan vašeg društvenog kruga?

PUT 3: RAZUMIJEVANJE

1. Jeste li aktivno zainteresirani za to kako žive vaši bližnji? Za obitelj? Ljude na poslu? Susjede? Ono što se događa u svijetu? Jeste li nedavno pročitali ili raspravljali o nečemu što se tiče psihologije, filozofije, etike ili sličnih predmeta?

2. Ako vam se čini da ste zapeli u nekom problemu, odgurujete li ga od sebe ili tražite nov pristup? Postoje li neke odluke koje odgađate, jeste li zbunjeni u pogledu neke teme ili nekog dugoročnog praktičnog problema? Što bi se moralo dogoditi u vašem životu da napravite pomak na tome planu?

3. Da li obično vidite da obje strane nekog spornog pitanja imaju stanovitu vrijednost? Ako je tako, kako se to očituje u praksi? Možete li načiniti pomak dalje od toga? Da li vas ljudi često iznenade ili se vaša intuicija u pogledu njih najčešće pokaže točnom?

4. Da li u intelektualnom smislu tragate za nečim? Pokušajte definirati što je to što biste željeli bolje razumjeti. Što bi vam u tome moglo pomoći? Što vas ometa? Koliko vam je to važno? Možete li prihvatiti trenutačnu nemogućnost da shvatite, a ipak ne odustati?

PUT 4: OSOBNA PREOBRAZBA

1. »Čovjek nema ništa ako to što ima nije stekao sa strašću.« U kojoj je mjeri to točno za odnose u vašem životu, za ciljeve za koje se borite, za vašu umjetnost, poziv, itd? Postoje li neki osjećaji koje pokušavate izbjeći?

2. Sjetite se osobe, sna, snatrenja ili priče koja vas je ispunjavala strastvenom ili romantičnom čežnjom, ali koja nije imala baš sretan završetak. Da li je u vašem životu u to vrijeme nešto nedostajalo ili je na neki način bio nepotpun? Jeste li pokušali ostvariti svoj san? Ako jeste, što se zbilo? Jeste li odustali zbog boli, poniženja ili cinizma? Ako ne zbog toga, što vas je priječilo - moral, opravdan oprez, plahost ili sve troje? Pokušajte sada izraziti neki dio te teme ili osjećaja, možda pjesmom, tekstom, plesom, slušanjem glazbe ili razgovorom s nekim u koga imate povjerenja. (Ovdje nije toliko važan talent koliko autentičnost.) Kad se nađete u nekoj emocionalnoj situaciji vidite li obično više načina da izrazite svoje osjećaje?

3. Primjećujete li da su vaši osjećaji i čežnje sazdani od istog tkanja kao oni književnika, slikara ili glazbenika do kojih držite? Odaberite neko umjetničko djelo koje dopire do vas. Saznajte nešto o umjetniku koji ga je stvorio i usporedite njegov ili njezin život sa svojim. Vidite li da se čak i pomoću boli može pridonijeti svijetu ako se ona stavi u kontekst i preobrazi?

4. Uzmite bilo koji oblik ponašanja koji duboko djeluje na vas? Što govori u prilog, a što protiv takvog ponašanja? Pokušajte otkriti ponašanje koje ga nadopunjuje ili mu daje protutežu. Promatrajte može li to dvoje uspostaviti zadovoljavajući dijalog. Postoje li kakvi buntovnici ili protuhe s kojima se identificirate ili prema kojima osjećate naklonost? Što iz toga možete naučiti o sebi?

PUT 5: BRATSTVO

1. Idealno gledano, biste li voljeli da možete uspostaviti komunikaciju sa svakim? Sjetite se nekog susreta s drugim ljudima koji vam je bio zanimljiv. Možete li zamisliti kako zamjenjujete uloge s nekim ili sa svim ljudima koji su tada bili prisutni? Sudjelujete li aktivno u zbivanjima u svojoj zemlji ili mjestu?

2. Postoje li ljudi u čijem se društvu osjećate nelagodno? Zašto? Što osjećate? (Dosadu? Strah? Srdžbu? Natjecateljski duh? Prezir? Žaljenje? Nešto drugo?) Mislite li da biste se vi ponašali drugačije da potječete odakle oni potječu ili da ste u njihovom položaju?

3. Je li vam pravda važna? Za svakoga ili za onih nekoliko skupina koje su vam drage? Ako vas zanima pravda samo za neke skupine, što vi imate zajedničko s njima?

4. Da li vas spominjanje smrti uznemirava ili izaziva nelagodu? Vjerujete li da postoji neki oblik života nakon smrti? Raj? Reinkarnacija? Da će za vama ostati vaše ideje ili vaša obitelj? Jeste li ikad osjetili ljubav za, ili jedinstvo sa svim bićima? Jeste li ikad pomislili da biste mogli dati život za neke ljude ili ciljeve?

PUT 6: VOĐA KOJI SLUŽI

1. Jeste li ikad bili prihvaćeni kao voda neke grupe? Kako ste se pritom osjećali? Jeste li ikad zamišljali ili čeznuli za tim kako bi neka idealna skupina ili društvo moglo živjeti? Jeste li poduzeli išta u tome smislu, ma kako maleno bilo? Jeste li napustili tu zamisao? Zašto? Može li se vaša vizija dalje razvijati? Treba li je usavršiti?

2. Jeste li neke od svojih pogleda na društvo i/ili na svoju ulogu u njemu »naslijedili«? To jest, jeste li bez razmišljanja prihvatili ideje i poglede iz neke ranije faze svog života? Jeste li prihvatili ono što su od vas očekivali vaši roditelji, prijatelji, poslovni partneri ili bračni drug? Jeste li u trenutku zbunjenosti ili pod stresom donosili odluke za koje niste bili sasvim sigurni da su prave? Koje ste od njih nadrasli? Zanima li vas još uvijek neki modificirani oblik takve, od drugih naslijeđene, svrhe?

3. Možete li uvijek dosegnuti, bez obzira na teškoće, duboku energiju potrebnu da izađete na kraj s nekom kriznom situacijom? Ako je vaša duboka vizija dovedena u pitanje, odustajete li? Ili se počnete samouvjereno ponašati, jer vi »znate najbolje«? Ili demokratski raspravite tu stvar?

4. Jeste li spremni ustati i založiti se za ono u što najviše vjerujete čak i ako trenutno nema izgleda da će to drugi prihvatiti? Jeste li ikad iskusili nešto sveto, dragocjeno, neki izvor inteligentne energije izvan sebe? Jeste li to pokušali na neki način, u nekoj mjeri izraziti? Pada li vam napamet kako bi se to moglo izraziti na svakodnevnoj razini?

SREDIŠTE (BOG U NAMA)

1. Jeste li ikad imali osjećaj da se nalazite u prisustvu snažne duhovne sile koja nadilazi vaše svakodnevno sebstvo? Ako jeste, da li je to uključivalo osjećaj ljubavi za sve postojeće i osjećaj da ste jedno s tim? Jeste li pritom imali osjećaj nekog inteligentnog i svetog izvora energije izvan sebe? Je li to iskustvo bilo izvan vremena, prostora i oblika - neopisiva praznina koje ste ipak bili svjesni? Da li vam se koje od tih iskustava usjeklo kao važno?

2. Imate li često noćne more? Imate li katkad osjećaj da je sve dobro i zlo što vam se događa uzrokovano nekim skrivenim silama? Pada li vam teško uspostaviti bliskost s nekim? Imate li često osjećaj da je život besmislen? Da li uistinu ne volite biti sami?(Sve su to negativni oblici duhovne energije koje valja nadvladati želite li povećati svoj SQ.)

3. Kad biste se nakon duge rasprave i dalje razilazili sa svojim suradnicima u nekom posve principijelnom pitanju, što biste učinili? Zamislite nekoliko različitih situacija i njihove moguće ishode.

4. Poznajete li trenutke ne samo užitka već dubokog zadovoljstva? Što tada obično radite? Da li vas ti trenuci nadahnjuju i daju vam snagu za neke druge časove? Da noćas umrete, biste li smatrali da je vaš život na neki način bio vrijedan življenja? U kome smislu?

----------------------------------------------------------------------------------

KAKO BITI DUHOVNO INTELIGENTAN

U DUHOVNO TUPOJ KULTURI?

U jednom meksičkom ribarskom gradiću neki je američki biznismen stajao na molu upravo kad je pristao čamac. U čamcu je bio samo jedan ribar i nekoliko velikih tuna. Amerikanac poče hvaliti Meksikančev ulov i upita ga koliko mu je vremena trebalo da to uhvati. »Ah, vrlo malo«, odgovori Meksikanac. Amerikanac ga na to poče ispitivati zašto onda nije ostao duže da nalovi još ribe. Meksikanac reče da je to dovoljno za njegovu obitelj. Amerikanac je i dalje zapitkivao: »A što radite kad ne lovite?« Nato će Meksikanac: »Spavam dokasna, malo odem u ribolov, igram se s djecom, otpočinem sa svojom ženom, Marijom, svaku večer odem u selo na čašicu vina pa zasviram gitaru s amigosima. Cijeli dan imam nešto raditi, Senor.« Amerikanac posprdno odgovori: »Ja sam magistrirao biznis menadžment na Harvardu i mogu vam dati dobar savjet. Zašto ne biste više vremena provodili u ribolovu pa kupili veći čamac? S većim čamcem zaradili biste za nekoliko čamaca. Na kraju biste mogli imati cijelu flotu ribarskih brodica. Umjesto da ribu prodajete preprodavaču mogli biste je prodavati direktno prerađivaču, a s vremenom otvoriti i vlastitu pogon za konzerviranje. Imali biste pod kontrolom sve, proizvod, preradu i distribuciju. Tad bi vam bilo najbolje da se preselite u Mixico City, pa u Los Angeles i na kraju u New York odakle biste mogli voditi biznis koji bi se sigurno širio.« »A kako dugo bi sve to trajalo, Senor?« nato će meksički ribar. Amerikanac odgovori: »Petnaestak, dvadesetak godina.« »I što onda, Senor?« Amerikanac se nasmije i reče da sad dolazi ono najbolje. »Kad dođe pravi trenutak prodali biste dionice svoje kompanije i obogatili se. Zaradili biste milijune.« »Milijune, Senor? I što onda? Amerikanac je nastavio: »A onda biste se mogli povući. Preselili biste se u neko priobalno ribarsko mjestašce, spavali dokle vam drago, malo ribarili, igrali se s unucima, odmarali se sa ženom, navečer bi otišli na čašicu vina i zasvirali gitaru s amigosima.« Nije teško vidjeti da je američki biznismen iz ove priče duhovno nerazvijen dok je meksički ribar duhovno inteligentan. Zašto? Ribar ima urođen osjećaj za ono što njegovom životu daje smisao, što ga duboko motivira. Razvio je stil života koji odgovara njegovim potrebama i potrebama njegove obitelji, ostavlja si vremena za ono do čega mu je stalo, smiren je, centriran. Američki je biznismen, s druge strane, potomak svoje duhovno zakržljale kulture. Njega nešto tjera, on mora postići nešto samo zato da bi postigao, nema dodira s onim stvarima u životu koje duboko motiviraju ribara, prihvatio je besmislene ciljeve samo zato što ih je naučio na Harvardu. Vrlo je vjerojatno da će ribar dugo poživjeti i smireno umrijeti, a biznismenu se može lako dogoditi da u pedeset petoj doživi srčani udar i umre s osjećajem da nije ostvario svoje ciljeve.

----------------------------------------------------------------------------------

KAKO OSVIJESTITI

SVOJE NAJDUBLJE MOTIVE

Naši motivi - neki ljudi ih nazivaju životnim namjerama ili svrhom života - vrsta su duboke psihičke energije. Oni mogućnosti iz središta sebstva pokreću prema površini ili ego razini. Mi u svijetu i na svijet djelujemo putem svojih motiva. Neki od njih su svjesni. Znam da se želim brinuti o svojoj djeci, znam da želim pisati knjige, znam da želim zaraditi dovoljno novaca da živim životom koji mi odgovara, i tako dalje. Drugi su na nesvjesnoj razini, zapretani unutar osobnog nesvjesnog ili unutar kolektivnog nesvjesnog naše vrste. Već smo se upoznali s tim dubokim motivima kao što su potreba za zajedništvom, bliskošću, istraživanjem, građenjem, samopotvrđivanjem i kreativnošću i vidjeli da većinu nas na nesvjesnoj razini upravo oni potiču. Motiv bliskosti ili roditeljstva u osnovi je moje potrebe da se brinem za svoju djecu, motiv kreativnosti pokreće moju želju za pisanjem knjiga, u stilu života koji sam odabrai postoji određena doza potrebe za samodokazivanjem, i tako dalje. Ali još dublji od toga su primarni motivi središta sebstva - motiv pronalaženja smisla, motiv postizanja cjelovitosti ili integriteta, motivacija da se tijekom života razvijam i mijenjam. Kad je kultura duhovno zaostala motivi poprimaju iskrivljene oblike. Društveni i ekonomski pritisci kojima smo izloženi potiču nas da brkamo želju s potrebom. Tako želimo više nego što nam je potrebno, naša želja je neprestana i nezasitna. Mjerila uspjeha u našoj kulturi čine da želimo sve više i više, više novca, više moći, više »ribe«. Gojaznost, tako česta kod nas na zapadu, jedno je od najčešćih duhovnih oboljenja izazvanih poremećajem motivacije. Jedemo da bismo ispunili prazninu koja se ne da odagnati. Osobnu motivaciju možemo sagledati na duhovno inteligentniji način ako zavirimo u realnu pozadinu površinskih želja. Slijedeći uzorak programirane reakcije kakvu potiče naša kultura, obično odmah nakon što se pojavi želja krećemo u kupovinu ili u akciju. Nismo naučili zastati i razmisliti, upitati se: »Koja dublja potreba leži u pozadini ove želje? Hoću li je zaista utažiti udovoljim li želji?« Duhovna inteligencija nas poziva da dublje razmislimo o onome što mislimo da želimo, da želju stavimo u smisleniji, širi kontekst svojih najdubljih motivacija i svrhe života. Začarani krug lažnih motivacija kakve potiče naša duhovno zaostala kultura ne obuhvaća samo materijalno. One se nerijetko upliću i u naš izbor karijere, u naše odnose i način na koji provodimo slobodno vrijeme. Kad osjećaju unutrašnju prazninu mnogi odlaze u disko ili popiju nešto. Kad nisu zadovoljni sobom pokušavaju zavesti seksualno privlačnu osobu. Ali takva reakcija teško će zadovoljiti duboku potrebu za smislom, osobnim integritetom i razvojem. Da bih zadovoljili svoju stvarnu  motivaciju i potrebe moramo upoznati sebe na dubokoj razini.

SPOSOBNOST DA SE POTEŠKOĆE

ISKORISTE I NADIĐU

Naša duhovno nerazvijena kultura, kultura je žrtava. Npr. nesretno djetinjstvo izobličilo je nase motive i osobnost još u ranoj dobi. Tijelo nam napadaju bacili i satiru bolesti. Gnjave nas na poslu.

U tome je kontekstu prvi korak prema duhovnoj inteligenciji preuzeti odgovornost za svoj život. Moramo upotrijebiti duboku spontanost koja je dar naseg urođenog SQ-a da bih se otvoreno i na svjež način odazvali okolini i situaciji u kojoj se nalazim. I moramo preuzeti odgovornost za to što smo se našli u njoj. Možda smo se zatekli u bolnoj ili neugodnoj situaciji, ali o nama ovisi kako ćemo reagirati na nju. O meni ovisi kako ću doživjeti stvari koje mi se događaju. Samo ja mogu dati smisao onome što mi se događa. Možda me snađe i neizlječiva bolest, ali ja odlučujem kako ću se postaviti prema tome. Nitko ne može umrijeti umjesto mene. U Čovjekovoj potrazi za smislom (Man's Search for Meaning), Viktor Frankl kaže da je sposobnost da iskoristimo ili nadiđemo bol jedna od najvećih sloboda koju imamo. U koncentracionom logoru Auschwitz upoznao je najgore moguće patnje, ali sam je izabrao kako će reagirati na njih i nadići patnju da dade smisao svome životu. Na bol, patnju ili teškoće možemo gledati kao na nešto što nas ugrožava ili koči, ali isto tako ih možemo vidjeti kao izazov, čak i kao priliku za promjenu. U krajnjem slučaju, tako se može gledati čak i na smrt. Čovjek može »umrijeti dobro«, pomiren sa životom i sa sobom, ili u mučnoj agoniji. Čovjek može kriviti svoju tvrtku zbog besmislenog posla koji obavlja, ali isto tako može utjecati na to da se ta tvrtka promijeni iznutra ili pak može promijeniti posao. Ako ništa od toga nije moguće, ipak može utjecati na svoj odnos prema poslu i na odnose kakve će tamo stvarati. Svi smo nadahnuti kad čujemo nevjerojatne priče o hendikepiranima koji pišu romane nožnim prstima, o oboljelima od raka koji trče maraton za istraživanje raka, o očajnim roditeljima koji osnivaju zaklade u spomen na svoju izgubljenu djecu. Nije li lakše biti maleni junak u svakodnevnom životu samim time što ćemo preuzeti odgovornost za njega i nadići obične prepreke?

----------------------------------------------------------------------------------

(nastavak slijedi - stay tuned on ermacizam.com because it`s a style of life, and your style too!)

Stranica ermacizam.com.ba kao i sav njen sadrzaj kao i naziv su i zasticeni zakonom, i registrovan su trademark, pa tako svako kopiranje i objava texta se smatra krivicnim djelom u skaldu sa zakonom